ÿþ <html> <bgsound src="../zip/enya.wav" loop="-1"> <head> <title>Promet materije i energije</title> <meta http-equiv="content-type" content="text/html; charset=windows-1250"> <style type="text/css"><!-- a:link, a:visited, a:active {text-decoration: none} --></style> </head> <body> <body background="../image/bg2.gif"> <table width=900 bgcolor="#ccffff" cellpadding=7 align=center> <tr><td width=*><div align= justify> <center> <img alt="" src="../images/prizma.gif" width=624 height=162><p> <a href=../zip/Promet.doc> <b>Preuzimanje cele stranice u word-u (360 kb).</b></a><p> <font color="#ff0000" face="arial" size="5">Promet materije i energije</font></center><p> <font color="#000000" face="arial" size="4">&nbsp; Da bi postojao promet materije i energije moraju postojati takvi procesi koji se odvijaju u celokupnoj grai sistema. <i>Svi ti procesi imaju osnovu u kretanjima koja postoje u celokupnoj materiji,</i> a ona (materija) se ne mo~e deliti, zapravo nije ispravno deliti je po veli ini, odnosno dimenzijama. Zato ato, <b>sva materija je izgraena je od mikro i makro kosmosa koji po pravilu uvek jesu celina, a nikako ne mogu biti delovi celine, koji se po po ustaljenom i nametnutom obrascu dele po dimenzijama!</b> Osim toga materija i energije su uzajamno povezane, a ova povezanost se temelji na njihovom uzajamnom pro~imanju i prelazima izmeu mikro i makro kosmosa. Ovde se ne misli na prelaze izmeu atoma (njihovim deljenjem ili uslo~njavanjem), nego na prelaze izmeu jedinjenja koja ona grade, jer tek sa jedinjenjima dva i viae istih ili razli itih atoma postaje i nastaje slo~enija materija. <b>Ova materija ne mo~e nastajati na principu ustaljenih (nametnutih) obrazaca, ili kako se to obi no definiae <u>uslo~njavanjem!</u> Pod pojmom 'uslo~njavanje' podrazumeva se da su svi te~i elementi nastali uslo~njavanjem od lakaih. Sa time se namee da svi elementi treba da imaju jednake elementarne (sastavne) estice (a to su elektroni, protoni, neutroni itd.), jer su nastali uslo~njavanjem istih estica, koje su bile osnova za gradnju materije? Da bi materija nastajala i postojala mora da se poatuju pravilno definisani principi na osnovu kojih se ona gradi, tako da <u>njihov temelj po iva na razli itoj grai atoma!</u> A razli ita graa atoma, nikako ne mo~e da se zasniva na sastavu koji <u>mora da ima iste estice</u> u svim atomima!</b><p> &nbsp; <img alt="" src="../images/molecul.gif" width=281 height=283 align=left Hspace="10" Vspace="10"> Molekul vode grade dva atoma vodonika (H) i jedan atom kiseonika (O). Dva atoma vodonika i jedan atom kiseonika imaju ukupno 10 protona i 10 elektrona, a po tom broju se ne razlikuju od neona (Ne) koji takoe treba da ima 10 protona i 10 elektrona (uproaen prikaz je na slici dole levo, koji nije realan jer je dvodimenzionalan). Ovi elektroni se kreu oko jezgra u dva energetska nivoa, gde elektronska konfiguracija za neon (Ne) ima sledei oblik; 1s <sup>2</sup> 2s <sup>2</sup> 2p<sup>6</sup>, tako da broj elektrona po energetskom nivou je 2 + 8. Jednak broj sastavnih delova ( estica) iz kojih su oni izgraeni, treba da ukazuje na to da njihove osobine trebaju biti jednake? Zato bi molekul vode, trebao imati jednake osobine kao atom neona, zbog jednakog broja elementarnih estica iz kojih je izgraen, a to va~i i u obrnutom slu aju! <i>Ako su sve njihove elementarne estice jednake, <b>a smatra se da je materija nastala od <u>istih</u> osnovnih elemenata,</b> a sa time i estica, onda bi ovakav molekul i odreeni atomi sa istim brojem elementarnih delova, trebali da imaju jednake ili barem sli ne osobine, zato ato su izgraeni od istih i jednakih gradivnih elemenata!?</i><br> &nbsp; <img alt="" src="../image/neon.GIF" width=210 height=210 align=left Hspace="10" Vspace="10"> <i>Ali ako odreena jedinjenja ili elementi sa istim brojem gradivnih estica, nemaju iste osobine i ne mogu na isti na in da se ispoljavaju, onda delovi iz kojih su oni izgraeni <b>moraju biti razli iti!</b> Zato postoji jedini logi an zaklju ak, a to je da; <b>razli iti sastavni elementi (protoni, neutroni, elektroni itd.), iz kojih su ovi i svi drugi elementi izgraeni, uti u na to da svi oni imaju i ispoljavaju razli ite osobine.</b></i> Ipak mimo svih razli itih osobina koje odreena jedinjenja ili elementi imaju, opstaje ustaljeni obrazac da su sastavni delovi svih elemenata isti ili jednaki. <i>Zbog toga se merna jedinica atomske mase (u), joa uvek zasniva na odreenoj masi atoma ugljenika (C<sup>12</sup>)?</i> u - je jedinica atomske mase, a njena vrednost iznosi 12 deo mase atoma ugljenika C(12), koji je 1,660539x10 na -24 grama (ili u = 1,660565x10 na -27 kg). Naziva se joa i Dalton (Da). <i>Za svaki elemenat njegova masa definisana je na osnovu ugljenika (C12), iz ega sledi da su svi elementi uslovljeni ovom jedinicom (mere)?</i> <b>Ovako hemijsko definisanje materije nije u saglasnosti sa fizi kim osobinama materije, koja proisti u iz novih saznanja o njenoj grai!</b> Ovo saznanje tokom poslednjeg vremena se izmenilo, tako da nastaju nova otkria sa kojima se potvruje da sastavni delovi atoma (proton, neutron, elektron itd.), mogu nastaviti dalje da se razla~u u joa manje estice. Zato je meu ovim delovima atoma napravljena dalja podela koja se nastavlja pod novim grupnim imenima <i><u>leptoni i kvarkovi.</u></i><br> &nbsp; <img alt="" src="../image/gradja.gif" width=371 height=330 align=left Hspace="10" Vspace="10"> Tada se dobijaju <i><u>'subatomske estice',</u></i> a pod tim nazivom podrazumevaju se najmanji delove materije, za koje se smatra da se dalje ne bi mogli deliti. Leptoni su elementarne estice za koje se smatra da na njih ne deluje jaka sila, ime se razlikuju od kvarkova, ali zajedno sa njima ubrajaju se u fermione. Delovi atoma koji su sastavljeni od kvarkova nazivaju se hadroni, a poznati primer hadrona su proton i neutron. Ovi nukleoni su sastavljeni od 3 kvarka, dok npr. (pi) mezone, ine kvark i antikvark. Jezgra atoma (nukleoni) ini oko 99.98% ukupne mase atoma. <b>Ipak malo je verovatno da se ova vrednost mo~e odnositi na svaki atom, a mnogo manje na one slo~enije, jer drugi (preostali) deo mase atoma, ine veliki broj razli itih elektrona ili njima sli nih estica?</b><br> &nbsp; Meu svim <i>subatomskim esticama</i> postoji odreena podela, tako da je materija izgraena od aest leptona (elektron, mion, tau i tri odgovarajua neutrina), kao i aest kvarkova (up - gornji (u), down - donji (d), strange - strani (s), charm - aarm (c), bottom - dno (b) i top - vrh (t)). Ovih 12 elementarnih estica deluju jedna na drugu preko etiri osnovne sile, od kojih se tri (elektromagnetna, slaba i jaka) prenose takozvanim ba~darnim bozonima (fotonima, W i Z esticama, gluonima), dok etvrta, gravitacija, treba da poseduje gravitone koji joa nisu otkriveni. Na kraju, pored svih ovih, predvia se da postoji vrlo specifi na estica, koja se naziva Higsov bozon i uz pomo koje leptoni i kvarkovi dobijaju svoju masu.<p> <img alt="" src="../image/cestice.JPG" width=900 height=145 Hspace="1" Vspace="1"> <p> &nbsp; Meutim skoro da nigde nema pomena da isti kvarkovi ili leptoni mogu biti razli iti po veli ini i dimenzijama? <b>Na ovo se ne obraa posebna pa~nja, kada se opisuje sklop materije od ovih estica.</b> Mada ova razlika postoji kao ato se to vidi u donjoj tabeli gde su prikazane vrednosti za kvarkove. Na slici ispod tabele data je jedna vrednost za elementarne estice, pa bi se na osnovu toga moglo zaklju iti da su sve one jednake. Ipak vrednost njihove mase nije jednaka, ak ni kod onih estica koje imaju isto ime u okviru svoje grupe. <i>Ovo se u osnovi odnosi na iste kvarkove ili leptone (mada za njih nije data tabela), <u>koji imaju jedno ime,</u> tako da iako imaju isti naziv ili ime (npr. down ili top), oni ne moraju biti potpuno isti (dva down ili top kvarka).</i> Najvei raspon vrednosti je prisutan kod <i>top kvarka,</i> gde se ona meri od 165 do 180 GeV (a razlika postoji na slici, gde je ova vrednost prikazana u milion elektron volti). Za njim sledi <i>bottom (b) kvark</i> koji je znatno manji i njegova vrednost se meri u rasponu od 4,1 do 4,4 GeV, ali on ima negativan elektri ni naboj. Ono ato je upadljivo i zahteva detaljnije objaanjenje je vrednost koju ima <i>up (u) kvark</i> u rasponu od 0,0015 do 0,005 GeV i njegov elektri ni naboj. Ovaj kvark je po elektri nom naboju jednak sa top kvarkom (2/3), ali je po masi veoma ogromna razlika, tako da je ona oko 180/0,005 = 36 000 puta manja u odnosu na top kvark.<p> <center> <table cellpadding="5" cellspacing="2" border="1"> <tr> <th style="vertical-align: top; background-color: rgb(102,255,153);">Prevod imena</th> <th style="vertical-align: top; background-color: rgb(102,255,153);">Engleski naziv</th> <th style="vertical-align: top; background-color: rgb(102,255,153);">Oznaka</th> <th style="vertical-align: top; background-color: rgb(102,255,153);">Vrednost mase (GeV po c<sup>2</sup>)</th> <th style="vertical-align: top; background-color: rgb(102,255,153);">Elektri ni naboj (e)</th> </tr> <tr style="vertical-align: top; color: black; background-color: rgb(204,204,204);"> <td>&nbsp; Gore</td><td>Up</td><td>&nbsp; <i><b>u</b></i></td> <td>&nbsp; 0,0015 - 0,005</td><td><center>2/3</center></td> </tr> <tr style="vertical-align: top; color: black; background-color: rgb(204,204,204);"> <td>&nbsp; Dole</td><td>Down</td><td>&nbsp; <i><b>d</b></i></td> <td>&nbsp; 0,017 - 0,025 (0,008 - d. slika)</td><td><center> -1/3</center></td> </tr> <tr style="vertical-align: top; background-color: skyblue; color: black;"> <td>&nbsp; `arm</td><td>Charm</td><td>&nbsp; <i><b>c</b></i></td> <td>&nbsp; 1,1 - 1,4</td><td><center>2/3</center></td> </tr> <tr style="vertical-align: top; background-color: skyblue; color: black;"> <td>&nbsp; Stran</td><td>Strange</td><td>&nbsp; <i><b>s</b></i></td> <td>&nbsp; 0,06 - 0,17</td><td><center> -1/3</center></td> </tr> <tr style="vertical-align: top; color: black; background-color: rgb(255,204,153);"> <td>&nbsp; Vrh / Krov</td><td>Top / True</td><td>&nbsp; <i><b>t</b></i></td> <td>&nbsp; 165 - 180</td><td><center>2/3</center></td> </tr> <tr style="vertical-align: top; color: black; background-color: rgb(255,204,153);"> <td>&nbsp; Dno / Lep</td><td>Bottom / Beauty</td><td>&nbsp; <i><b>b</b></i></td> <td>&nbsp; 4,1 - 4,4</td><td><center> -1/3</center></td> </tr> </table></center><p>&nbsp; Poreenja radi Jupiter ima masu od 1899 x 10 na 24 kg, a u odnosu na njega Merkur koji ima masu 0,33 x 10 na 24 kg, je oko 5 760 puta manji od njega. To zna i, da kada bi Jupiter bio za viae od 6 000 puta vei, (ili Merkur za toliko puta manji), onda bi odnos izmeu njihovih masa bio sli an odnosu <i>up i top kvarka.</i> Budui da u sistemu ne postoji planeta koja bi imala sli an odnos mase, to zna i da bi sli an odnos mogao da postoji jedino izmeu Jupitera i nekog od njegovih satelita, kojih on ima i najviae, po broju oko 63. Masa Jupitera u odnosu na masu (Zemljinog) Meseca <sub>((1899 / 0,073) x 10 na 24)</sub> je 26 014 puta vea, ato zna i da bi za poreenje trebao da se koristi satelit vei i od Meseca. Odreeni odnos za uporeivanje izmeu veih satelita (meseci) u sun evom sistemu prikazan je na <a href= http://lh5.ggpht.com/_Z6B9YB8yLwI/S0_RMls3LaI/AAAAAAAAAZQ/h6NIsBuOM6E/s1152/Moons.JPG target=blanc>sledeoj slici,</a> gde se vidi koji su sateliti vei od zemljinog Meseca. Ako bi se uporedio sa Plutonom, Jupiter bi bio mnogo vei od njega, tako da je Jupiter oko <sub>((1899 / 0,0125) x 10 na 24)</sub> 151 920 puta vei, a to nije ni pribli~an odnos izmeu navedenih kvarkova. <!-- Na kraju mo~e se pomenuti da Jupiter ima 2,5 puta veu masu od ukupne mase svih ostalih planeta u Sun evom sistemu. --><br>&nbsp; Na osnovu sli nog odnosa izmeu kvarkova, moglo bi se zaklju iti da bi jednake osobine trebalo da imaju Jupiter i satelit sa kojim on ima sli an odnos mase, kao ato to postoji kod up i top kvarka. <i>Jedna od tih osobina bi bilo njihovo naelektrisanje, koje se ina e retko pominje da postoji kod planeta, satelita ili drugih nebeskih tela. A ono bi u osnovi moralo da postoji, jer su sva tela izgraena od atoma i estica koji imaju elektri ni naboj.</i> Osim toga iz ovoga se mo~e naslutiti da bi up kvark mogao da bude satelit top kvarka, kao ato je to slu aj kod Jupitera. Iz toga dalje mo~e da sledi; <i>i drugi kvarkovi bi mogli biti sateliti top kvarka, ali bi oni sa suprotnim nabojem morali da rotiraju suprotno, odnosno imali bi druga iji spin. Tako da; <font color=0000ff><b>Ako Jupiter, ili neka druga planeta, imaju satelite koji rotiraju suprotno (retrogradno) u odnosu na mati nu planetu, to samo mo~e da zna i da je njihov naboj suprotan naboju planete.</font> Uz to, poznato je da postoje i planete koje rotiraju retrogradno.</b> Iz navedenog se vidi da postoji <u>Analogija</u> u kretanju i <u>Simetrija</u> u delovanju sila, izmeu mikro i makro kosmosa. To jednostavno ukazuje na povezanost svih kretanja i poznatih sila koje deluju izmeu svih sistema, ali samo uz uslov da se ovi sistemi ne posmatraju razdvojeno po dimenzijama, kao ato to esto zastupljeno u praksi!</i> <br> &nbsp; <b>Uz sve ovo, velika razlika u masi pomenutih kvarkova, daje osnovu za pitanje: <font color=ff0000>Kako je mogue da razli iti kvarkovi, mogu da imaju jednak elektri ni naboj, ako postoji velika razlika izmeu najvee i najmanje estice, pa zato one i imaju tako velike razlike u masi!?</font></b> <i>O igledno da je ustaljeni aablon po kojem se definiae naelektrisanje elementarnih estica uraeno na loaim osnovama (teorijama), koje su dale neispravne prikaze od dobijenih, ali prema teorijama prilagoenih eksperimantalnih injenica, sa kojima se ne mo~e nastaviti dalje u otkrivanju nau ne istine? Sa postojeim shvatanjima mo~e se nastaviti dalje, ali samo u gomilanju i stvaranju joa veih zabluda.</i> <p> &nbsp; Mada i po sadaanjem ustaljenom shvatanju o sastavu i osobinama, kvarkovi i leptoni se ipak dele na razli ite, a na osnovu svrstavanja u grupe po kojoj su dobili naziv. <center> <img alt="" src="../image/model.GIF" width=715 height=400 Hspace="1" Vspace="1"></center><p> &nbsp; Na slici se jasno vidi koliko postoji znatnih razlika u dimenzijama i masi pojedinih estica koje su podeljene po grupama. No njihov broj nije ograni en, niti definisan na ovaj uopateni prikaz, tako da se esto navodi njihov broj koji je daleko vei (preko 150, negde i do 200). <b>Sa tako velikim brojem, mogue je da se neke od njih viae puta ubrajaju u iste, ali je takoe mogue da te iste estice imaju razli ite osobine.</b> Sa tako velikim brojem razli itih estica, postaje jasno odakle poti u razli ite osobine materije koju one grade. Pre svega od toga poti u razli ite osobine svih elemenata (atoma) koji su poznati, a koji izgrauju materiju. <i>Ipak i pored toga ato se sve estice koje grade atome izmeu sebe dosta razlikuju, smatra se da su svi atomi jednog (istog) elementa jednaki? <font color=0000ff><b>Ali ako se sagleda samo opati model podele (sa 12) estica, na osnovu toga se mo~e zaklju iti da svi atomi nisu jednaki, zapravo nisu jednaki ni svi atomi kod materije koja je izgraena od jednog istog elementa!</b></font></i><br> &nbsp; To je ono ato je suatinski bitno za shvatanje osobina materije, ali i energije. Samo na osnovu pravilne analize poznatih injenica, mogue je doi do istinite predstave o prometu materije i energije. A za to je potrebno preispitati postojee aablone o ustrojstvu i grai materije. <b>Da bi energija mogla da postoji, mora da postoji stalno kretanje, odnosno dinamika u sistemu.</b> Meutim i pored toga ato je poznato da u svim sistemima (i velikom, i malom) postoji <u>kretanje,</u> ono se skoro nigde ili se malo uzima u obzir, kada je potrebno da se definiae promet materije i energije. A potpuno je izvesno da energije treba da postoji barem trenutak pre materije, u smislu da, <b>materija ne bi imala svoje ustrojstvo bez enegrije koja mora stalno da cirkuliae.</b> Zato svaki sistem ima svoju dinamiku (kretanje), koja mora da postoji od onog najmanjeg (atoma), do najveeg (zvezde, galaksije itd.) sistema. A - da bi postojala dinamika (kretanje) u sistemu, izvesno je da u tom sistemu ne mogu postojati elementi ( estice) koje su jednake ili istih dimenzija. Zato je bitno definisati da, <b>ni onaj najmanji sistem, ne mo~e imati dinamiku ako poseduje estice jednakih osobina ili dimenzija (elektrone, protone itd.).</b> Za velike sisteme je to donekle definisano, zato ato je to dosta vidljivo pa sa time i o igledno, <i>ali uz nepravilan prikaz kretanja koji je u osnovi joa uvek dvodimenzionalan.</i> U sun evom sistemu ne postoji nijedno nebesko telo koje je sli no sa drugim nebeskim telom, bez obzira da li su to komete, asteroidi, planete ili sateliti! Sigurno je da to ne postoji ni kod drugih zvezdanih sistema, koji su samostalni ili udru~eni sa drugim zvezdama. Bez obzira na to koliko su oni veliki (ili mali), malo je verovatno da svi mogu da imaju barem par istih, planeta, kometa, asteroida ili zvezda. Verovatno je da ni sistemi dvojnih, trojnih ili viae zvezda nisu sa injeni od jednakih zvezda, ma koliko da one izgledaju sli ne. <!-- Primer za to je najbli~a zvezda do naaeg sistema, koja se obi no naziva Kentauri, ali je ovo u stvari sistem dvojne zvezde Alfa i Beta Kentauri, pa se u poslednje vreme pominje i trea zvezda u ovom sistemu, a za sve njih je izvesno da one meusobno nisu ni pribli~no jednake. --> Ako ovo ato je vidljivo i o igledno, postoji za velike sisteme, isto to mora da postoji i za mnogo manje sisteme, pre svega zato ato su oni veliki izgraeni od ogromnog broja onih manjih, sa ime su oni postali <i>podsistemi</i> velikih. Zato ato su veliki sistemi izgraeni od ogromnog broja onih malih, onda je jasno da izmeu njih mora da postoji <a href=../analogija/uvod.html>Analogija.</a> <i>Na osnovu ove analogije mo~e se zaklju iti da, <b>osnovnu grau materije (atome), ine razli iti sastavni delovi ( estice), koji zato ato se razlikuju izmeu sebe, uti u na to da se i atomi istog elementa razlikuju meusobno!</b></i><br> &nbsp; <img alt="" src="../image/zdijamant.jpg" width=220 height=220 align=left Hspace="10" Vspace="10"> Primera za to se mo~e nai mnogo, ali je dovoljno pomenuti neki od njih. Poznato je da se u prirodi materija mo~e nai sa potpuno suprotnim osobinama, <i>iako se smatra da njen sastav ine isti ili potpuno jednaki atomi.</i> Tako se navodi da su od atoma ugljenika (C) izgraeni grafit, ali isto tako i dijamant. Na slici levo, je umanjena slika najveeg pronaenog dijamanta koji je veli ine kokosa. Ovaj gigant od 7.000 karata, procenjen je na viae od 15 miliona funti. Sa te~inom od skoro 4 kg, duplo je te~i od prethodnog najveeg dijamanta otkrivenog 1905. godine.<br> &nbsp; Osobine grafita i dijamanta, a pre svega njihova tvrdoa, u mnogome se razlikuju. Smatra se da je to zbog na ina sa kojim su atomi povezani da ine odreenu strukturu? Kristalna struktura uveliko uti e na fizi ke osobine materije, a najpoznatiji primeri za veliku razliku po osobinama jesu dijamant i grafit, koji imaju isti hemijski sastav (ugljenik), a razli ite osobine. Dijamant je najtvri mineral, dok je grafit izuzetno mekan. Ove osobine su posledica razli ite unutraanje grae materije (ali se pri tome ne misli i na atome). Grafit je slojevit, a dijamant ima trodimenzionalnu strukturu. <i>Nigde se ne definiae, niti objaanjava zaato atomi ugljenika formiraju ovako razli ite strukture?</i> Ali sasvim je logi no da, <b>struktura grafita ili dijamanta mora da zavise od strukture atoma koji ine njihovu grau!</b> Iz toga jedino ato mo~e da sledi jeste da; <b>atomi ugljenika koji grade <a href= http://lh6.ggpht.com/_Z6B9YB8yLwI/S-eKmyMjjxI/AAAAAAAAAhM/TK6XTIQcA4c/s1152/Grafit.JPG target=blanc><i>grafit,</i></a> mora da se razlikuju od onih atoma ugljenika koji izgrauju dijamant!</b> Zato ato se njihovi atomi razlikuju, po njihovoj unutraanjoj grai (sastavu), zato se razlikuje i materija koju oni grade.<p> &nbsp; Mosova skala tvrdoe minerala predstavlja nelinearnu skalu od 10 jedinica. Napravio ju je nema ki mineralog Fridrih (Frederich) Mos 1812. godine. <b>Mosova skala tvrdoe je prikazana u donjoj tabeli:</b><p> <table bgcolor="#ffffff" border="1" bordercolor="#ff0000" cellpadding="5" ccellspacing="5" align="left" Hspace="10" Vspace="10"> <tr><td width="60"><i>Minerali</i></td><td width="190"><center><i>Tvrdoa i Hemijski sastav</i></center></td></tr> <tr><td>Talk</td><td><center>1 - (Mg<sub>3</sub>Si<sub>4</sub>O<sub>10</sub>(OH)<sub>2</sub>)</center></td></tr> <tr><td>Gips</td><td><center>2 - (CaSO<sub>4</sub>·2H<sub>2</sub>O)</center></td></tr> <tr><td>Kalcit</td><td><center>3 - (CaCO<sub>3</sub>)</center></td></tr> <tr><td>Fluorit</td><td><center>4 - (CaF<sub>2</sub>)</center></td></tr> <tr><td>Apatit</td><td><center>5 - (Ca<sub>5</sub>(PO<sub>4</sub>)<sub>3</sub>(OH-,Cl-,F-))</center></td></tr> <tr><td>Ortoklas</td><td><center>6 - (KAlSi<sub>3</sub>O<sub>8</sub>)</center></td></tr> <tr><td>Kvarc</td><td><center>7 - (SiO<sub>2</sub>)</center></td></tr> <tr><td>Topaz</td><td><center>8 - (Al<sub>2</sub>SiO<sub>4</sub>(OH-,F-)<sub>2</sub>)</center></td></tr> <tr><td>Korund</td><td><center>9 - (Al<sub>2</sub>O<sub>3</sub>)</center></td></tr> <tr><td>Dijamant</a></td><td><center>10 - (C)</center> </td></tr></table><p>&nbsp; Mosova skala tvrdoe za C je 0,5 (za grafit) i 10 (za dijamant). Struktura kristala za ugljenik (C) je heksagonalna (grafit) i kubi no prostorno centrirana (dijamant - 3D prikaz na slici dole). <b>Iz ove razlike u tvrdoi i strukturi kristala za ugljenik, jasno je da svi atomi koji su deo grae uglenika, nikako ne mogu biti jednaki! estice koje su sastavni deo grae ugljenika u grafitu moraju u mnogome da se razlikuju od estica koje su sastavni deo grae ugljenika u dijamantu!</b> <i>Ove estice, a sa time i atomi ugljenika, ne mogu biti iste niti jednake! ak ni masa svih atoma C, ne mo~e biti kod svih jednaka, zapravo mo~e biti pribli~no jednaka, odnosno neznatno razli ita. <b>Ova razlika mora (mo~e) postojati zbog razli itih elektrona, a to je tako mala razlika da je gotovo naizgled neprimetna. Ipak iako je teako utvrditi ovu razliku zbog male mase razli itih elektrona koji se nalaze oko jezgra, ova razlika uti e na osobine atoma, odnosno materije koju oni grade.</b> Ako su svi protoni i neutroni jednaki (mada i oni mogu neznatno da se razlikuju), onda mora da se razlikuju elektroni, koji se jedino nalaze u kretanju, pa zato trebaju i moraju biti razli iti. Njihova razli itost uslovljava da postoji kretanje (dinamika), a to kretanje uzrokuje pro-tok energije. <!-- Uostalom napon (kod jednosmerne struje), koji je po definiciji kretanje elektrona, ne bi moglo da postoji ako bi polovi imali jednake potencijale, odnosno da su njihovi naponi jednaki? --> <font color=ff0000>Da su svi elektroni jednaki ne bi bilo protoka energije, a energija u suatini jeste osnova koja odr~ava i uzrokuje odreeno ustrojstvo materije! To zna i da kretanje elektrona (kod atoma C ili bilo kojeg drugog atoma), obezbeuje energiju koja uobli ava, ustrojstvo grafita ili dijamanta koji su izgraeni od istog elementa (atoma C), ali koji ima razli ite sastavne delove ( estice). Ako su oni razli iti, to zna i da elektroni imaju razli ite potencijale energije koja uzrokuje razli ito ustrojstvo materije!</font></i><p> &nbsp; <font color=0000ff>Za atome koji grade grafit, mo~e se naslutiti da se u omota u ili na poslednjim putanjama oko jezgra, nalaze manje estice (elektroni - leptoni). <i>Zato je privla na sila atoma koncetrisana u srediatu atoma, a ova sila je mnogo manja na krajevima i mestu spajanja atoma. Zbog toga ovi atomi grade strukturu koja je dosta meka i krta.</i> Za razliku od grafita, kod dijamanta struktura atoma se razlikuje u tome ato se u poslednjim slojevima nalaze vee elementarne estice (leptoni - tau ili mion). <i>Zbog toga i privla na sila prema jezgru jeste velika, ali je u isto vreme ova sila velika i izmeu atoma. Iz tog razloga ovi atomi grade strukturu koja je dosta stabilna i vrsta, pa su takve i osobine materije koju oni grade.</i> Takoe sam atom ugljenika jeste specifi an po broju svojih elementarnih estica, tako da sa tim brojem, njegovi atomi grade materiju koja se u mnogome razlikuje po osobinama.</font><p> &nbsp; <img alt="" src="../image/dijamant.gif" width=320 height=240 align=left Hspace="10" Vspace="10"> Ovaj animirani prikaz ilustruje kako su atomi ugljenika povezani u kristalnu strukturu koja ini grau dijamanta. Ipak ni ovde, niti bilo gde drugo, ne navodi se da bi i graa (sastav) samih atoma mogla da uti e na sastav i osobine materije koju grade. Sigurno je da postoji viae izgleda za ispravnost ovog shvatanja, iz prostog razloga ato, <i>kada postoji vei broj razli itih estica (koje se trenutno svrstane u 12 grupa, gde mo~e da postoji dosta oblika), iz toga proisti e da one mogu izgraivati razli itu strukturu!</i> <b>Masa atoma ugljenika mo~e da bude uvek (pribli~no) ista, ali njihova struktura, sastav ili graa ne moraju, niti mogu biti isti, pogotovo ako grade materiju sa razli itim osobinama!</b><br> &nbsp; Anatas i rutil su takoe primeri minerala sa istim hemijskim sastavom (titanijum dioksid) a razli itom strukturom. <i>Razli ita struktura materije koju njihovi atomi grade, mo~e samo da bude uzrokovana razli itom strukturom (rasporedom) elementarnih estica iz kojih su izgraeni njihovi atomi!</i> <p> <center><img alt="" src="../image/Anatis3D.png" width=404 height=260> &nbsp; &nbsp; <img alt="" src="../image/Rutil3D.png" width=365 height=260></center><br> &nbsp; Ipak u ovakvim okolnostima, gde postoje velike razlike u grai materije iz ega proisti u njene razli ite osobine, nigde se ne pominje razli ita graa (sastav) postojeih atoma! <i><b>Upravo zbog toga ato, ne samo da atomi grade razli itu strukturu, nego zato ato i sami poseduju razli itu strukturu, zbog razli itog polo~aja ili rasporeda elementarnih estica, oni grade materiju koja se razlikuje po osobinama. Tako da oni jesu sastavljeni iz razli itih elementarnih estica, iako je njihov broj isti za odreene atome, koji grade razli itu materiju.</b> Osnova ovih elemenata (atoma), koju ini njihovo jezgro, ostaje donekle ista <u>u atomskoj masi,</u> ali mora da se razlikuje u sastavu, a to zna i da ukupni broj gradivnih estica treba da je uvek isti, onoliki koliko treba da ima svaki atom ugljenika.</i> Ipak iako je njihov broj isti, ove estice se razlikuju po dimenzijama i osobinama, pa iz tog razloga grade materiju razli itih osobina. Ako bi imali odreeni broj razli itih estica onda bi to bili <i><u>izotopi.</u> Svi izotopi imaju isti redni broj, a razli iti maseni broj.</i> Ali ak i ako im se broj estica ne razlikuje, one se meu sobom razlikuju, pa zbog toga materija koju ovi atomi (sa istom atomskom masom) grade, umnogome mo~e da se razlikuje! <b>Na taj na in postoje elementi, u osnovi to su atomi, koji imaju isti maseni kao i redni broj, zato ato <s>treba da</s> imaju istu masu i isti broj sastavnih estica. Ipak, zbog toga ato se ove gradivne estice meusobno razlikuju, elementi izgraeni od njih, zapravo materija koju grade, ponaaa-ju se kao izotopi, pa zbog toga imaju razli ite osobine!</b> <p> &nbsp; <b>Po dimenzijama i masi koju imaju pojedine elementarne estice, nije mogue sve njih uklopiti u postojei aablon, na osnovu koga nastaju ili mogu da postoje jednaki atomi. Svi atomi ne mogu biti jednaki ak ni kod istog elementa, a joa manje kod jedinjenja koja oni grade! Odatle i postoji velika razlika u materiji koja je izgraena od atoma istih elemenata. </b> `abloni postaju nametnute dogme koje ograni avaju razvoj pravilnijeg shvatanja i definisanja odnosa u okviru materije, ali i protok energije koji sa odvija stalnim i uzajamnim odnosom sa njom! <br> &nbsp; <font color=0000ff><i>Ne mo~e se na osnovu unapred odreene teorije (ideje ili hipoteze) ii u potrazi za injenicama koje e eksperimenti da potvrde! Zapravo ono ato treba biti ispravno jeste da, na osnovu injenica dobijenih iz eksperimenata, ili putem osmatranja, bude definisano postojee stanje kod svih sistema, gde bi svako stanje bilo sagledano celovito u svim sistemima, a ne delimi no kao ato se to uglavnom radi!</i></font><p> &nbsp; Ako se posmatra planetarni sistem lako je mogue uo iti odreenu razliku ili pravilnost koja postoji u veli ini i dimenzijama izmeu bli~ih i daljih planeta. One bli~e planete su znatno manje u odnosu na one dalje, uz postojanje odreenih izuzetaka, ako se uopate radi o planetama (npr. Pluton). U tome se vidi smisao opstanka sistema sa ustrojstvom koje ovaj ima. Sigurno je da se sli an model preslikava i na druge planetarne (zvezdane) sisteme, ak i ako oni grade dvojne, trojne ili slo~enije sisteme. Pri ovom treba imati na umu da se odr~anje sistema zasniva na kretanju (dinamici) koje je stalno prisutno! <i><b>A ovo kretanje ne bi moglo da postoji ako bi se oko srediata rotacije nalazila nebeska tela jednakih dimenzija!</b> Zapravo, zbog toga ato njihove jednake dimenzije ne bi mogle da odr~avaju kretanje, pa iz tog razloga ne bi postojao promet materije i energije. A energija je potrebna barem trenutak ispred materije da bi mogla da odr~ava njeno ustrojstvo.</i><br> &nbsp; O igledno je da u velikim sistemima (makrokosmosa) postoji stalno kretanje, a ono je uzrokovano ili uslovljeno razli itim dimenzijama tela koja se kreu na razli itim rastojanjima. Sli na osnova mora se preslikavati ili postojati i kod malih sistema (mikrokosmosa). To treba da zna i da; <b>kod slo~enijih atoma, gde takoe postoji stalno kretanje, njihove estice u omota u oko jezgra, moraju se meusobno razlikovati, ato je zavisno od rastojanja prema srediatu rotacije, odnosno jezgru.</b> Tako da bli~e estice ili elektroni, trebaju biti znatno ili neato manje u odnosu na one koji su dalje od jezgra. <i><font color=0000ff>To izgleda sasvim logi no, jer vea masa onih estica koje se nalaze na krajevima, poveava i time odr~ava privla nu silu ('gravitaciju') prema srediatu rotacije.</font> Kada se sagledaju svi leptnoni (slika gore), koji su svrstani u aest grupa, a oni mogu i meu sobom da se razlikuju, onda se vidi da zbog dimenzija, oni mogu i moraju imati razli ite polo~aje u odnosu na jezgro! Na sli noj osnovi postoji i meudelovanje kod planeta u sun evom sistemu. Uz to joa bitniji razlog jeste da; <b>jedino razli ite estice mogu da uzrokuju i uslovljavaju stalno kretanje, iz ega opstaje ustrojstvo materije, gde treba da postoji stalni pro-tok materije i energije!</b></i><br> &nbsp; <font color=993333>Kada se ova osnova preslika na atome uglenika koji grade grafit ili dijamant, mogue je nai uzrok koji uti e na njihovu razli itu strukturu i osobine. Za atome koji grade grafit, mo~e se naslutiti da se u omota u ili na poslednjim putanjama oko jezgra, nalaze manje estice (elektroni - leptoni). <i>Zato je privla na sila atoma koncetrisana u srediatu atoma, a ova sila je mnogo manja na krajevima i mestu spajanja atoma. Zbog toga ovi atomi grade strukturu koja je dosta meka i krta.</i> Za razliku od grafita, kod dijamanta struktura atoma se razlikuje u tome ato se u poslednjim slojevima nalaze vee elementarne estice (elektroni ili vei leptoni). <i>Zbog toga i privla na sila prema jezgru jeste velika, ali je u isto vreme ova sila velika i izmeu atoma. Iz tog razloga ovi atomi grade strukturu koja je dosta stabilna i vrsta, pa su takve i osobine materije koju oni grade.</i> Takoe sam atom ugljenika jeste specifi an po broju svojih elementarnih estica, tako da sa tim brojem, njegovi atomi grade materiju koja se u mnogome razlikuje po osobinama.</font> <br> &nbsp; Na osnovu svega ato je napred navedeno, o igledno je da odreena kretanja ili druge osobine ponavljaju i preslikavaju iz planetarnog sistema (makrokosmosa), u mnogo manjim sistemima atoma (mikrokosmosa). Takoe to se dogaa i obratno. Sa time se odr~ava opate ustrojstvo celokupne materije i svih postojeih sistema, gde je jedno, ono veliko, izgraeno od velikog broja onih manjih (pod-sistema). <font color=0000ff><b>Zato izmeu svih postojeih sistema postoji Analogija u njihovom kretanju, Simetrija u delovanju sila i Proporcija po dimenzijama!</b></font> <i>Mada ovo ne mora i ne mo~e biti uopateno pravilo, jer sigurno da je mogua i njihova konbinacija, zato ato postoji veoma veliki broj razli itih sistema, koji su izgraeni od velikog broja razli itih tela ili estica.</i> Upravo zbog toga ato su svi sistemi izgraeni od tela ili estica razli itih dimenzija i osobina, opstaje mogunost njihovog kretanja. <b>Sa time se konstantno odr~ava ustrojstvo materije, a na osnovu protoka energije zasnovanog na stalnim kretanjima!</b><p> <center><b><a href="promet.html">Po etak stranice</a><br> <a href="dobijanje.html">Sledea</a></b><p> Kontakt adresa: <a href="mailto:niko@analogija.com"><b><u>niko@analogija.com</u></b></a><p> <hr><p> </div></td></tr> </table> </body> </html>